Tko će biti prvi na Marsu?

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

Mars

Povijest se ponavlja i jedan igrač na pozornici je isti. Drugi se, međutim, promijenio – da nije, ne bismo mogli svjedočiti novom otvaranju priče o svemirskoj utrci. U njoj je SAD u jeku hladnog rata pobijedio tadašnji Sovjetski Savez te prvi zabio zastavicu na površinu Mjeseca, nakon čega je dugi niz godina ova – mnogi će reći jedina prava, no čini se da se i tu stvari polako mijenjaju – svjetska velesila dominirala područjem istraživanja svemira. Ipak, čini se da usamljenost SAD-a u ovom području prestaje. Jedna je rukavica bačena u lice, i utrka ponovno počinje.

Narodna Republika Kina sve snažnije pokazuje svijetu kako raspolaže dovoljnom količinom novčanih sredstava i stručnog kadra koji će joj omogućiti da u istraživanju svemira ostvari manje-više sve što poželi, ili barem da se sasvim ravnopravno nosi sa svojim najvećim rivalom u ovom natjecanju. A taj rival je toga itekako svjestan. Američki predsjednik Barack Obama nedavno je u govoru u NASA-inom Svemirskom centru Kennedy na Floridi najavio pokretanje novog, ambicioznog svemirskog programa. Njegov cilj je Mars, odnosno lansiranje letjelica s ljudskom posadom koje bi najkasnije do 2030. godine morale doseći Marsovu orbitu. I to je, čini se, bio jedini pravi odgovor Amerikanaca na uspjehe kineskog svemirskog programa, poput onog s kraja 2008. godine, kada su kineski astronauti prošetali Zemljinom orbitom. Obamina najava podigla je veliku buru i to u prvom redu unutar redova institucije koja bi njegove najave morala obistiniti.

NASA-inim inžinjerima ne sviđa se činjenica što je Obama svoje ciljeve najavio neposredno nakon što je otkazao program razvijanja nasljednika Space Shuttlea, šest godina razvijanog programa »Constellation«, koji je NASA-i trebao osigurati letove u Zemljinoj orbiti i povratak na Mjesec. Jer, nova se strategija jako udaljava od otkazanog programa, što izaziva zabrinutost da bi brojni radnici u Svemirskom centru Kennedy na Floridi mogli ostati bez posla nakon odlaska NASA-inih raketoplana u mirovinu krajem ove godine. Na njihovu zabrinutost Obama je odgovorio najavama o povećanju proračuna NASA-e za šest milijardi dolara u idućih pet godina, kako bi se ostvario razvoj nove rakete nosača do 2015. godine, s novom pogonskom tehnologijom, a koji uključuje i razvoj kapsule Orion, dijelu programa Constellation. Ona bi trebala poslužiti kao »tehnološki temelj« za složenije letjelice koje će nositi astronaute izvan Zemljine orbite. Bitka za resurse Motiva za koloniziranje ne nedostaje.

Na površini Mjeseca i drugih nebeskih tijela ima plemenitih i vrijednih metala u vrlo velikim količinama, a procjenjuje se da bi njihova eksploatacija trebala biti puno lakša nego na Zemlji. – Iako to nekome može zvučati kao znanstvena fantastika, ovo je nesumnjivo borba za resurse, samo što će je odvijati u jednom jako dugom vremenskom periodu, ističe Vinković. Dobrobit čovječanstva kao nuspojava Mislim da svjedočimo početku svemirske utrke u jednom kolonizatorskom smislu, u to više nema nikakve sumnje. Jednako kao što nema nikakve sumnje da će znanost od toga nevjerojatno puno profitirati, samo, ne treba se zanositi idejama kako se ovo događa zbog dobrobiti čovječanstva. To može biti tek eventualna nuspojava, objašnjava Vinković.

– Mi određujemo novi smjer s konkretnim i ostvarivim odrednicama, rekao je Obama američkim novinarima. Među tim su ciljevima i prvo slanje astronauta na asteroid, te slanje astonauta u orbitu oko Marsa, sredinom 2030-ih godina, dodao je, i zaključio: – Spuštanje na Mars će slijediti, a ja se nadam da ću biti ovdje da tome svjedočim! Obamino inzistiranje na razvoju ovakvih letjelica, zapravo, ne čudi. Niti jedna nacija na svijetu u ovom trenutku ne raspolaže tehnologijom kojom bi čovjeku bilo omogućeno da u potpunosti pobijedi gravitaciju i napusti Zemljinu orbitu. Kako smo točno prije nekoliko desetljeća otišli na Mjesec, danas više nitko ne zna. – Otkako su prije četrdesetak godina Neil Armstrong i Buzz Aldrin proskakutali površinom Mjeseca, veliki dio istraživanja svemira stoji u mjestu. Odnosno, slobodno se može reći i da nazaduje, jer danas ne znamo napraviti Saturn V, raketu koja je nosila američke astronaute na Mjesec, priča hrvatski astrofizičar dr. Bojan Pečnik.

Na Mjesec se tada nije išlo da se na njemu i ostane, kaže, nego samo da se pokaže kako netko ima dovoljno novaca i znanja za takvo postignuće. Na Mjesec se, ukratko, išlo zbog pokazivanja mišića. – Razvoj tadašnje tehnologije, prvenstveno iz geopolitičkih razloga, bio je napravljen na neodrživ način – poslali smo dvanaest ljudi na Mjesec, pokazali da se može, ali to je bilo toliko skupo da je, nakon što je osvojen prestiž, stvar zamrla. Mora se znati da su na projektu napuštanja Zemljine orbite nekad radile stotine tisuća inžinjera. Mnogi od njih danas su mrtvi, a milijuni dokumenata, nacrta i rješenja što su ostali iza njih tvorili su jedan ogroman arhiv koji je u jednom trenutku postao preskup za održavanje. Ukratko, nekom birokratskom odlukom on je jednom uništen i ti podaci danas su nam najvećim dijelom nepoznanica, objašnjava Pečnik. Ako trenutno i jesu nepoznanica, to ne znači da će takvima i ostati – kineska šetnja po orbiti pokazuje kako su oni spremni nanovo proći sve ono što su Amerikanci i Rusi prolazili prije pedesetak godina, pa i otići puno dalje od toga.

Pečnik, međutim, ne smatra da je to najbolje i najpraktičnije rješenje. – Ono sto danas započinju Kinezi, što projektiraju Amerikanci, a o čemu razmišljaju Indijci i Europljani samo je preslika tog starog, neodrživog i neperspektivnog načina izlaska u Svemir. Stoga je ono što su napravili Kinezi, iako je tehnički svakako itekako zahtjevno, od malog značaja u usporedbi s, recimo, lansiranjem privatne rakete Falcon 1, prve u potpunosti privatno financirane rakete koja može pobijediti Zemljinu gravitaciju, što pokazuje da se mogu napraviti iskoraci i za puno manje novce – desetak puta jeftinije od troškova potrbnih samo za jedan let space shuttlea, kaže Pečnik.

Falcon 1 je projekt tvrtke SpaceX, a njezin je cilj omogućiti let u Zemljinu orbitu bilo kojem pojedicu ili tvrtki koja si to bude mogla priuštiti. Čini se da je ovog potencijala svjestan i Obama (»Mi ne želimo samo nastavak istoga puta, mi želimo skok u budućnost. Želimo veliku prekretnicu, transformacijski program za NASA-u«, rekao je Obama novinarima), pa je tako najavio da će se u nadolazećim godinama SAD u istraživanju svemira sve više oslanjati na suradnju s privatnim poduzetnicima.

– To je bilo i za očekivati. Ekonomska logika i ostvarenje nekakve konkretne, opipljive koristi jedini je zapravo pravi motiv i jednog i drugog igrača u ovoj utrci, kaže Dejan Vinković, još jedan od hrvatskih astrofizičara iznimno cijenjenih u svijetu. Iako je znanstvenik, Vinković ovu situaciju ne gleda kroz ružičaste naočale. – Vrijeme zabijanja zastavica na površine nebeskih tijela samo kako bi netko istaknuo svoj nacionalni ponos daleko je iza nas. Doduše, ne može vodeća svjetska velesila sebi dopustiti da joj Kina pred nosom demonstrira svoje uspjehe i odmiče u istraživanju. Ukratko, svemirska je utrka ušla u jednu novu i uzbudljivu fazu, bez obzira na motive onih što u njoj sudjeluju. Budu li stvari tekle kako se zasad predviđa, mogli bismo uživati u istoj onoj vrsti masovnog ushita i euforije kakav je postojao dok je Neil Armstrong govorio kako čini jedan mali korak za čovjeka, a veliki za čovječanstvo. Jedino što bi, nadajmo se, moglo biti drugačije je hladnoratovsko ozračje u kojem se to događa. No budući da se povijest ponavlja, takav razvoj događaja je – ako ništa drugo – pomalo naivno očekivati.

Bitka za resurse

Motiva za koloniziranje ne nedostaje. Na površini Mjeseca i drugih nebeskih tijela ima plemenitih i vrijednih metala u vrlo velikim količinama, a procjenjuje se da bi njihova eksploatacija trebala biti puno lakša nego na Zemlji. – Iako to nekome može zvučati kao znanstvena fantastika, ovo je nesumnjivo borba za resurse, samo što će je odvijati u jednom jako dugom vremenskom periodu, ističe Vinković.

Dobrobit čovječanstva kao nuspojava

Mislim da svjedočimo početku svemirske utrke u jednom kolonizatorskom smislu, u to više nema nikakve sumnje. Jednako kao što nema nikakve sumnje da će znanost od toga nevjerojatno puno profitirati, samo, ne treba se zanositi idejama kako se ovo događa zbog dobrobiti čovječanstva. To može biti tek eventualna nuspojava, objašnjava Vinković.

Hrvoje Krešić

Izvor: Novi List