Žnjan

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

Piše: Edo Šegvić

Žnjan

Uskoro Split definitivno odustaje od ideje Splita 3, pa sredinon 80-ih godin kreće nova akcija, sa novon parolon: ne moremo gradit grad, tribamo samo stanove. Split se umorija programon  MIS-a 79, a tome je kumovala i kriza cile države (sićate li se stabilizacije, zabrane neprivrednih investicija?). Na položaju druge velike (Žnjanske) ulice koncepta Split 3, koja je planirana sa koncentracijon poslovnih, trgovačkih, stambenih i turističkih sadržaja sve do mora i koja bi sadržajno i prostorno kompletirala izgrađeni dio Splita 3, organizira se novi program, novi natječaj.

Planira se smještaj za devet ijad judi. Dobitna kombinacija (autorski tim Hržić, Mance, Neven Šegvić) negira osnovnu urbanu matricu Splita 3, pješačku ulicu. Umisto dugih poteza razigranih visokih objekata Splita 3, uvodi se kruta i zatvorena šema, povratak stambenin blokovima. Forsira se čvrsti pravokutni raster, ortogonalna ulična mriža formira tvrde stambene blokove. Opet se poziva u pomoć Dioklecijanovo vrime i njegova Palača, glavne ulice se nazivadu cardo i decumanus. Geometrijska i tehnicistička ortogonalna šema Žnjana, sa ispeglanega papira nacrta, u stvarnosti pada na stvarni, naravski, neravni teren. Na sriću, objekti se vraćaju na humaniju miru od 3 do 4 poda (nema liftova).

Kalete, ka jedne od konstanti Mediterana, na Žnjanu nima. Dvori unutra blokov su pješački, a okolne prometnice su kolne, opskrbne.

Ali još jedan put planirani se koncept ne ostvaruje. Minja se država i politički sistem, privatno vlasništvo postaje dominantno i nedodirljivo. Od zacrtanih (i već isprojektiranih!) 15 blokov realiziraju se samo 3. Ovakovo ″krnje″ izdanje Žnjana naravski ne može potvrdit kvalitete života koje su obećali autori.

Ipak ostaje činjenica da je projekt Žnjan zadnje urbanistički plansko osmišljavanjeGrada.

neplanirano ili divje?

Spliski predjeli ka Visoka, Dragovode, Mejaši, Vrboran, Kila, Kamen, Barutana, Šine danas predstavjadu čvrste oaze privatnosti, metastaze neurbanega prostora. Prirodno je da svaki grad ka kalamita privlači na svoje rubove nove stanovnike, a Split je to dočeka nepripremjen.

Neplanski je potrošena zemja bivšega spliskega poja, osvajana je stihijski i izgrađivana particelu po particelu. Kad si već u nasljednika bivšega težaka, sa teško zarađenin markicaman, kupija jedva 300-400 metri zemje, onda je prava šćeta ostavit koji metar za buduću ulicu, oli za trotoar. Ovod se graska infrastruktura i danas jedva probije, nemoredu se dva tonobila mimoić, ne daj Bože požara. Ovod nima ni kalet ni ulic.

A triba se sitit da su nekad slične generacije došljaka, najčešće iz Poljica, oko bedema starega utvrđenega grada Splita, stvorile sela - naselja,  sa svin ovin kaletama kojima se još i danas divimo!

amo naprid

Danas je vrime poduzetničkega urbanizma. Ne gradi se grad, ne stvaradu se nove kalete - ulice. Gradidu se samo kuće, naravski, stambeno-poslovne, tržište čini svoje. Popunjavaju se prazne rupe u gradskon tkivu, krpidu buže, plombiradu blokovi, nadograđuje, ruši 1 za dobit 2.

A disu vizije širenja Splita? Ima li koji vizjonar koji će zapivat pa da mu se svi smiju: Split će jedan dan jemat priko 500.000 ijad svita i širit će se put svoga prirodnega rezervata - doline i kanjona Žrnovnice.

Je li sad vrime, kroz nove GUP-e i nove PPU-e predvidit nike prostorne i infrastrukturne (metro) koridore prema tome budućemen dilu grada, pružit ruku budućnosti, usmjerit budući grad, dat mu ideju, vizuru, prospekt. Oli će jopet buduće Splićane iznenadit taki razvoj pa će se ponovo rušit ono šta danas gradimo?

Edo Šegvić, Naš dil Mediterana