Vinski turizam

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

Piše: Ivana Krstulović Carić, dipl. ing. agr.

Kad je vino na stolu, ni potriba cvićo.

uzrečica iz Brusja na otoku Hvaru

Sviđa mi se ova bruška uzrečica, jer u malo riječi govori o tome koliko je vino kompleksan i poseban proizvod. Toliko poseban da je zaslužio imati i „vlastiti“ turizam.
Vinski turizam doživljava eksponencijalni rast u mnogim vinskim regijama širom svijeta. Razlozi ovog rasta su višestruki, a najčešće se povezuju sa težnjom modernog čovjeka da pobjegne od gužve i stresnog poslovnog života i da ubaci u „slow“ brzinu u slobodno vrijeme. Kušanje vina, obilazak vinarija i vinograda samo su dio onog što pojam vinskog turizma danas predstavlja na globalnom tržištu.

Često čitamo bombastične naslove u kojima netko izvana kaže da smo prekrasna zemlja i da imamo odlična vina te - kako to novinari vole napisati velikim masnim slovima - da imamo POTENCIJALA! Neko vrijeme svi se ponosimo, a kasnije potencijal zaboravimo i sve ostane po starom. Osnovni razlog zbog čega se potencijal ne pretvara u rad je što nema sile koja će ga pokrenuti. Ta sila mora biti organizirano djelovanje vinara, zajedno sa svim drugim sudionicima u lancu vinskog turizma, poput hotela, restorana, turističkih agencija, prijevoznika te lokalne zajednice i države.

Ključne pomake u razvoju napravile su Španjolska, Australija i Kanada budući da su imale državne i regionalne strategije razvoja i osigurale financiranje za izgradnju sadržaja vezanih uz vinski turizam. Danas se u tim zemljama događaju tolike zanimljive vinske pojave da je teško odabrati što je zanimljivije.

Španjolska je postala zemlja vina i arhitekture. U izgradnju novih vinarija uložena su ogromna sredstava i angažirani najbolji svjetski arhitekti. Danas uz kušanje vina, same građevine privlače vinske turiste iz cijeloga svijeta. Bodegas Ysios (Santiago Calatrava), Bodegas Julián Chivite (Rafael Moneo), Marqués de Riscal (Frank Gehry) samo su neke od vinarija koje su ciljano projektirane za vinski turizam.

Osim zanimljivih vinarija, Australija nudi i dodatne sadržaje poput Nacionalnog vinskog centra, u kojem posjetitelji mogu naučiti mnogo o vinarstvu ove zemlje. Snažan razvoj bilježe i JAR, SAD, Novi Zeland, Čile i Argentina u Novom svijetu te Austrija, Portugal, Francuska i Italija u Starom svijetu.

Trg sv.Ivana

Južnoafrička republika pojam je dobre zabave, kvalitetnih vina i prekrasnih vinskih imanja.

SAD razvija vinski turizam ne samo u Kaliforniji, već i u drugim područjima poput Arizone, Colorada, New Yorka, gdje su pokretači razni inovativni vinski događaji.

Dok u zemljama Novog svijeta motivacija turista nije temeljena isključivo na kušanju vina, nego i u stjecanju znanja o proizvodnji vina i dobroj zabavi, u Starom svijetu turiste privlači arhitektura starih vinskih sela, kao što je Chateau Neuf de Pape (Francuska) i dobra gastronomska ponuda (Toskana).

A mi, uljuljani u poimanje turizma na našem OTOKU SUNCA, propuštamo cijeli jedan segment turista koji putuju i na kraj svijeta da bi kušali dobro vino. Vinski turisti zapravo kod nas i ne dolaze, a osnovni je razlog što Hrvatska nije prepoznatljiva u svijetu kao vinska zemlja/destinacija. Stoljeća vinarstva na našem otoku izgubila su se na globalnom tržištu pred naletom vinskih zemalja Novog svijeta koje nude bolji „vinski provod“. Vjerojatno se pitate: a što su onda one grupe koje posjećuju vinarije? To su turisti koji dolaze zbog sunca i mora, pa u sklopu raznih drugih aktivnosti posjete i koju vinariju. Do razvoja vinskog turizma dug je put, jer problema je mnogo, poput nedostatka signalizacije, vinarija prilagođenih za primanje turista, restorana s dobrim vinskim kartama, vinskih događanja... Srećom, mnoge elemente već imamo. Jedan od njih je vinarija Tomić u Jelsi, koja je građena sa svrhom primanja turista i koja, po mom mišljenju, odskače od većine hrvatskih vinarija po svom posebnom stilu.

Drugi je konoba „Pinjata“ u Vrboskoj, pokraj prekrasne crkve-tvrđave, koja u svojoj ponudi ima vinske probe već niz godina i tamo turisti mogu osjetiti starinski ugođaj, onaj izvorni način uživanja u vinu na našem otoku.
Treći je spoj gastronomije i vinarstva u konobi „Huljić“, u staroj jezgri Jelse, koja svojim jelovnikom i pristupom posluživanja jela izaziva sve ostale ugostitelje otoka. Ugostiteljstvo i vinarstvo povezuju i Plenković, Vujnović i Luviji.

A tu smo i mi te sve ostale vinarije koje uz svoja odlična vina i prekrasne vinograde sad trebamo napraviti korak prema vinskom turizmu uređenjem kušaona i dodatnih sadržaja.

Osnivanjem udruge „Hvarski vinari“ napravljen je važan korak za budućnost. Odmah smo naišli na odličnu podršku Turističke zajednice Općine Jelsa i Općine Jelsa, koji su prepoznali važnost suradnje sa vinarima na dobrobit čitavog otoka. Zajedno smo osmislili „Degustacije hvarskih vina“ u Jelsi, gdje se hvarska vina mogu kušati u prekrasnom ambijentu renesansno-baroknog Trga sv. Ivana. Uz laganu glazbu i ugodne razgovore s prijateljima i vinarima, ovo događanje već je steklo veliku popularnost na našem otoku.

Zašto govorim o dobrobiti čitavog otoka? Vinski turizam važan je ne samo zato što je vinaru važno prodati vino na pragu svoje vinarije, već i iz razloga što je vino proizvod koji se, više no ijedan drugi, povezuje s određenim krajem.

degustacija hvarskih vina

Može se kazati da je svaka boca hvarskog vina u nekoj dalekoj zemlji besplatna reklama za cijeli naš otok. Uživanjem u vinu bude se i uspomene na vinograde bogdanuše u Ageru, strme padine plavca Sv. Nedjelje, Ivan Dolca i Zavale, na terasaste vinograde oko Svirača i Vrisnika. Ali i ne manje važnim, dobrom dalmatinskom spizom, prekrasnim hvarskim mjestima, dobrom zabavom i novim poznanstvima. A svi ti dojmovi osigurat će preporuku za naša vina i za naš otok.

Turist koji upozna naše vino želi ga piti i kod kuće, te se time stvara potreba za izvozom našeg vina. Ugodni razgovori uz hvarsko vino pobudit će interes i njihovih prijatelja u nekoj dalekoj zemlji, interes za otokom HVAROM - OTOKOM VINA, koji se diči tim nazivom više od dvije tisuće godina.

Izvor: supermarketi.info