Kaleta lipo stari

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

O kaleti priča: Edo Šegvić

Kako su plohe naših kalet rađene o' domaće stine, vrime in ne more puno naudit. Kameni podi  i kameni zidi još su jedna uočljiva razlika između kalete i ulice. Kalete su u Gradu popločane kamenin pločan, koje je vrimenon rika judi lipo izglancala, paridu ka u apoteku. Vaja i' samo s vrimena na vrime malo nagratat, ohrapavit  zubatin čekićen (na špuntarjolu) oli napiketat (na puntu o' mlata), da se judi ne popuzu. Ove su stine polagane direktno na nabivenu zemju. Zaradi tega se znadu rasklimat ka babin zub, pa ih koji put triba pogledat, podbit in podlogu i vratit ih u škvaru, plombirat koju bužu, da jopet jemadu oni zvonak i ponosan 'od.

U starin pločan rimskega decumanusa, danas Poljana krajice Jelene, još vibriradu zvuci pasanih vrimena. Kroz škuricu uskih kalet Geta, ka odjek jubavne serenade, nejedanput se čuje sitna rebatajica brzih ženskih takića koji trčedu pu'doma (a znate li da su se još do jučer na šjole, na prste i na take o'pete, brokvican zabivale čelične potkovice, da postole višje duraju?).

Kalete siromašnega puka Lušca i Veloga varoša nimadu taki sjaj. Dugo su bile od nabijene zemje, kogulane oblin bovanima utisnutin u zemju, taracane nepravilnin kamenin pločan različite veličine, ka kaldrma

je li ovo tinel koje čiste žene oli javni pod?

S vrimenon su i one betonirane oli asfaltirane. Nike su pak ostale popločane pločuniman, velikin pločaman sivega brusuja (ka Šegvića ulica, Varoški prolaz i Tomića stine). Važno je bilo da se kiša ne zadržaje isprid portuna oli vrat o' dvora. Zato se najčešće radija obostrani poprečni nagib prema sredini kale, a onda puzdol, od vargule do vargule.

Podovi današnjih kalet Lušca i Varoša su neuređeni i uništeni, isfrižani pustin ukopanin instalacijama, zalipjeni žvakan. U svakoj kali moreš pratit neuredne tašelane kanale, ka da su se šporke crne rike slivale put doli. Kako kome šune kopadu se kanali, stavja svoja žica i sve zatrpa, gornji 10 cenat pokrije betonon. Ni se još dobro ni stvrdlo, evo ti drugega poduzeća, opet riži, štemaj, kopaj i stavi svoju - cijev. Pari da je najveći graski problem uskladit javna poduzeća (Vodovod i kanalizacija, Elektrodalmacija i bivša Pošta - PTT, pa HT, danas Telekom pa...) da se dogovoridu i stavidu svoje instalacije u isto vrime, svaki u svoj dil zajedničkega kanala.

Ali, vaja reć, ipak se ništo radi. Križeva je krajen vika sređena lučno složivenin sitnin sivin granitnin kockaman, okamenjena je Matošićeva, Radunica popločana pravokutnin štokovanin pločaman, jopet sa tirakama od granitnih kocak. Koliko jemamo kalet, biće posla za graske komunalce, samo ako bude voje, na' će se i pinezi. Osin poda, kaletu formiradu kameni zidovi kuća i dvora.

Ošervate li se oko sebe, pari' će van se ka da ste došli na koju izložbu ili u školu klesanja.

Prema obradi se more vidit i kako je financijski stala famija za koju se gradilo. Razne su i obrade vidljiveplohe(pjaca facade) kamena - lagana "neuredna" bunjica koja vibrira u ljetnjim sjenama, do nje uredna obrada na martelinu oli na puntu o'mlata, fino štokovana.

Najčešće je zidanje u koršiman - redoviman stinan iste visine (tipično za zidove kuća pučkega graditeljstva Dalmacije). Prisutan je siromašniji nepravilni vez (zidan različitin visinama kamena), a jemamo i bogatije - klesance. Igri doprinosi igra fuga - sljubnica između kamena (najčešća je sivo-oker fuga vapno - ciment!), pari ka da su zide uvatile u mrižu. Redadu se - prazne, zapunjene, široko zaglađene oli uredno fugirane. Između nji' evo i lipo inkartane fasade, piturane ka pinel.

Naravski, kad upoznaš muku i lipotu ove stare gradnje, neće ti ruka lako pobić i šporkat sprejon stare zide, izbrčkat stine i onda to nazvat grafiton, da pari malo ka umjetnički.

Uvik je lagje razbit i uništit tuđi rad nego napravit ništo novega.

Edo Šegvić, Naš dil Mediterana