Jemate li koju viziju?

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

O ferati priča: Edo Šegvić

Svako vrime jema svoje vizije, svoje jude koji jemadu force potiza tdalekosežne poteze kau šahu, probivat nove pute u budućnost. Ti vizijonari koji put pogodidu u sridu i svi jemadu koristi, a koji put falijedu, pa potomci ispaštadu, a da i ne znadu ko in je skrojija jaketu.

            Za vrime općinske uprave dr. Antonija Bajamontija (1860.-1880.) Split je jema period velikega zaleta u budućnost. Rekonstruira se Dioklecijanov vodovod  i dovela tekuća voda (1880.), uvela se plinska rasvjeta (1860.), podigla famozna česma (1880.), sagrađen je novi lukobran pa se proširija porat, gradile su se crkve i tejatar. A Split je u to vrime jema jedva 14 ijad svita (danas jema 50 ijad nezaposlenih).

            Kad je krajen 19. vika željeznički promet zaminija cestovni, važnost Splita ka trgovačko-pomorskog centra naglo je pala. Vođeni vizijon potribe uključivanja u industrijske trendove i neminovnošću povezivanja sa kontinenton, Split je još 1862. tražija (Dalmacija je pod vlašću Auštrije) željezničku vezu Split (priko Aržana i Bugojna) -Sarajevo - Beograd (tako bi se priko Dunava spojija Jadran sa Crnin moren!). Pa se 1879. tražila pruga Split - Knin - Bosanski Novi (Unska pruga) i Split - Mostar. Međutin, nijedno se traženje nije realiziralo da se ne bi umanjija značenje Trsta i Rijeke, koji su bili proglašeni slobodnim lukama i koji su već bili povezani prugom (Trst 1857., a Rijeka 1874.). Auštrija je orijentirana na Trst, a Ugarska na Rijeku, dok je Splitu pripala sudbina osamljene "Pepeljuge Jadrana".

            Ipak, prvega je maja 1874. u Carevinskomen vijeću donesen Zakon o gradnji željezničke pruge Split-Siverić, sa odvajanjen prema Šibeniku. To je veliki početak uključivanja Splita u željezničku mrižu kontinenta. Spoj do Knina realiziran je 1888., uskotračna dionica Split - Sinj (legendarna rera) otvorena je 1903., ka prvi segment smjera prema Sarajevu (ugašena je 1962. godine). Lička je  pruga dovršena tek 1925. godine. Danas postoji željeznička veza Split - Perković - Šibenik i Split - Knin - Ogulin -Karlovac - Zagreb i dalje u Evropu.

            Tako je, eto, ka ulog u svitlu budućnost, u Splitu prokopana trasa ferate (od 1875. do 1877.) od Kopilice kroz grad do mora, čipo u grasku luku, sve do Katalinića briga.

            Međutin, ova velika geostrateška prednost, važan spoj kopnenega (ferata) i brodskega (luka) prometa, začudo, nije rezultirala bržin razvojen grada i nije iskorišćena na pravi način.

            ako ne, onda ništa!

Međutin nisu izostale loše posljedice. Grad je fizički o'kidan na dva dila, istočni i zapadni, ka Berlin, prisikle se se brojne vikovne komunikacije i juski puti. Napravjena je duboka rana, grubo se zarizalo u nježno tkivo grada. Najgore je proša Manuš, kojega je trasa pruge zauvik osikla popola, tako da ga ni MIS-ovsko natkrivanje usjeka 1979. nije uspilo zalipit u jednu cjelinu. Ka žrtva prometa posli je strada i Lučac, probijanje Trtaljine - Prvoboraca, Zvonimirove... 1928. nepovratno ga je razbilo u dva komada.

            Od starih pučkih naselja jedino je Veli varoš na sriću osta pošteđen proboja prometnicaman, Marmontova ga je strišala zamalo, a izgleda da bi i novoplanirani tunel triba proć šoto Varoša.

            Iskopanon zemjon prokopa pruge nasuja se istočni dil luke i tako stvorila tzv. Nova obala, a dobija se plac za štaciju i manevarske kolosjeke.

Nasipanjen se stari primorski Lučac odvojija od mora i posta "kopneni" kvart. Prije je more dopiralo do Radovanove ulice, di je radija i mali škver - brodogradilište Buj. Tot se 1906. podigla željeznička zgrada za vrime narodnjačke općinske uprave (1882.-1914.).

            Kako nî svako zlo za zlo, potribe ferate za velikin količinan vode za parne makinje, ubrzale su izgradnju - rekonstrukciju vodovoda i Split je posli 1400 godin opet dobija tekuću vodu!

            zaparaj me nježno

Ukopon pruge grad je pripolovjen, ranjen, pa ga je sad tribalo ličit, spajat ono šta se razbilo, odvojilo. Kako je trasa ferate "potonila" kod zgrade Općine, vajalo je odatle pa do Rive gradit mostove, na mistima postojećih pješačkih i kolnih prometnic. Sagrađeno i' je 7 komada, a od "Općine" put Solina križanja su se rješavala željezničkin rampaman na podizanje. Morete li danas zamislit rampu u Gundulićevoj (između Palače pravde i zgrade Elektrodalmacije, a prije skretanja u Mikačićevu za Bihaćku) oli u Starčevićevoj kod poliklinike?

Edo Šegvić, Naš dil Mediterana