U RALJAMA DUGA - Svaki mjesec 200 ljudi traži reprogram…

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

Sredinom godine građani su bankama dugovali 123,8 milijardi kuna kredita, a od njih je 6,9 posto, ili 8,58 milijardi kuna, ‘loših’ kredita Piše: Sanja Stapić

Bankama se ne isplati aktivirati hipoteke kojima su osigurani stambeni krediti. Ne samo što je riječ o nepopularnim mjerama, nego je činjenica da taj postupak košta vremena i novca, a današnje je tržište nekretnina takvo da ponuda debelo nadmašuje potražnju za stanovima i kućama.

Aktiviranje hipoteke

U Societe Generale Splitskoj banci kažu nam da prođe oko godinu dana dok se ne aktivira hipoteka, a do prodaje nekretnine dolazi vrlo rijetko, i to u pojedinačnim slučajevima. Objasnili su nam proceduru koju pokreću kad neki klijent upadne u probleme.

- Prije isteka 30 dana od nastanka duga, šalje se prva opomena, koja košta 50 kuna, druga stoji 100 kuna i šalje se ako klijent ne plati dospjeli dug. Tada se u rad uključuju dodatne službe praćenja naplate čiji se angažman značajno povećava, kao i trošak banci. Prije pokretanja bilo kakvog daljnjeg postupka pokušava se naći najbolje rješenje za banku i klijenta. Najveći broj problema riješi se telefonskim pozivom, pa zatim aktivacijom ovršnih izjava na plaću dužnika, pa sudužnika i jamaca, a u najmanjem broju slučajeva se koristi aktivacija hipoteke. Aktivacija hipoteke je posljednje što je banci u interesu – kaže Silvija Bareša, direktorica Ureda uprave i komunikacija Splitske banke, u kojoj oko četiri posto klijenata ima problema s otplatom dugovanja, dok ih je lani bilo 3,7 posto.

U Erste banci kažu da im je broj problematičnih kredita skočio na pet posto, no ističu da su to očekivali. U drugim bankama izbjegavaju odgovor na to pitanje.

Minusi na računima

Prema podacima Hrvatske narodne banke, sredinom ove godine građani su bankama dugovali 123,8 milijardi kuna kredita, a od njih je 6,9 posto, ili 8,58 milijardi kuna, tzv. loših kredita.

U godinu dana udjel loših u ukupnim kreditima skočio je za 35 posto, ili za 2,3 milijarde kuna, koliko kredita ljudi više nisu mogli otplaćivati. No, nisu stambeni krediti jedini s kojima ljudi muku muče; od 54,9 milijardi kuna stambenih kredita u zemlji, loših je 1,87 milijardi, a najgora je situacija s takozvanim ostalim kreditima stanovništvu – nenamjenskim i minusima po tekućim računima. Od ukupno 54,8 milijardi kuna takvih dugovanja, loših je 5,8 milijardi.

U Splitskoj banci mjesečno oko 200 ljudi zatraži reprogram kredita, što je brojka na lanjskoj razini; u Erste banci kažu da su ove godine zabilježili rast reprograma koji je u pola godine iskoristilo 420 klijenata; iz Raiffeisenbank vele da bilježe blago povećanje zahtjeva za reprogramom, ali ne govore o kolikom se broju radi.

Iz Privredne banke Zagreb također kažu da imaju rast tih zahtjeva te ističu da pronalaze različita rješenja kod klijenata u teškoćama, počevši od dogovora o otplati, reprogramu, počeku pa sve do nagodbi.

Moratorij na otplatu

Za sve koji se mogu naći u situaciji da neće moći otplaćivati obveze zbog gubitka posla, kašnjenja ili smanjenja plaće i drugih razloga, banke savjetuju da dođu kod njih. Nude moratorije na otplatu, reprogramiranje kredita tako da se produlje rokovi otplate, što znači smanjenje mjesečne rate, odgodu plaćanja rate... Čine sve da ne moraju aktivirati instrumente osiguranja naplate.

Slobodna Dalmacija