HRT želi putem podataka od HEP-a dovesti u red platiša i 700 tisuća svojih »ilegalaca« koji sada ne plaćaju pretplatu
ZAGREB – Da se televizijska i radijska pristojba naplaćuju svima koji troše električnu energiju, praksa je u desetak europskih država, koje su do uvođenja tog pravila, kao i HRT sada, imale problema s »ilegalcima«, odnosno kućanstvima koja su izbjegavala plaćati tv-pretplatu. Bude li u Saboru prihvaćen prijedlog Zakona o HRT-u, koji se tek nalazi u javnoj raspravi, HRT će imati pravo od HEP-a, koji broji 2,2 milijuna kućanstava, svojih platiša, dobivati podatke o tim kućanstvima i naplaćivati im RTV pristojbu.
Time bi se u red platiša svrstalo i 700 tisuća HRT-ovih »ilegalaca« budući da pristojbu sada plaća oko 1,5 milijuna kućanstava. »Smatra se da prijamnik ima svaka pravna ili fizička osoba koja je obveznik plaćanja električne energije, osim ako dostavi pisanu izjavu da nema prijamnik u svojem prostoru niti koristi tuđi prijamnik, odnosno da je član domaćinstva koje plaća mjesečnu pristojbu za prijamnik te da je upoznata s posljedicama navedene izjave«, stoji u prijedlogu zakona. Zemlje koje su već uvele reda u plaćanju RTV pristojbe zahvaljujući registru onih koji plaćaju struju su, primjerice, Crna Gora, Srbija, Makedonija, BiH, kao i Grčka, Cipar, Portugal te još neke, poput Pakistana ili Koreje. U svim tim zemljama državna televizija, koju se pretplatom financira, ne samo da koristi podatke tamošnjih državnih elektroprivreda o kućanstvima, već kućanstvima račun za radio i tv pristojbu dolazi zajedno s računom za struju, na istoj uplatnici.
Prije ovakve prakse, štoviše, u Crnoj Gori se naplata pristojbe vezivala uz telefonski račun, no nakon što je tamošnji telekom prije nekoliko godina privatiziran, novi je vlasnik odbio nastaviti s ovakvom praksom te je naplata pristojbe prebačena crnogorskoj elektroprivredi. I dok pravni stručnjaci, neslužbeno, napominju da je ovakva praksa »sumnjiva« budući da potrošač potpisuje ugovor i svoje podatke dostavlja samo elektro-operatoru, predsjednica društva »Potrošač« Jadranka Kolarević smatra da nije problem u prikupljanju podataka o kućanstvima, već sam iznos tv-pristojbe.
Kaže da nije korektno da svi građani, i oni koji zarađuju 15 tisuća kuna, i umirovljenici s dvije tisuće, i nezaposleni, jednako plaćaju pristojbu, koja iznosi 1,5 posto prosječne plaće u Hrvatskoj u prethodnoj godini. – Za plaćanje pristojbe treba uvesti imovinski cenzus. Cenzus postoji, primjerice, kad je dopunsko zdravstveno osiguranje u pitanju, pa zašto ne i za ovo?, pita se Kolarević. S njom se slaže i Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača, koji napominje da je RTV pristojba zapravo porez na posjedovanje televizora, a porez mora biti različit, ovisno o vrijednosti televizora, nečijim prihodima i slično.
Bojana MRVOŠ PAVIĆ
Izvor: Novi List
puta
| N | P | U | S | Č | P | S |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||