EDO ŠEGVIĆ - Peristil - Sidi sfinga šoto volta

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

Mediteran

Šoto volta, livo od portika, jemamo najvridniji i najstariji biser Splita. Stara dama, Svinga, jema 3 i po milenija, oliti 3500 godin! Dobro se drži, ko bi reka da je od same Palače starija za 1800 godin. “Rodila” se u Egipat, a ko zna koji je meštar isklesa od crnega granita.

Svinga oliti sfinga, egipatski kip sa glavom čovika (faraona koji prinosi žrtvu), a tilon lava, proročica je i čuvarica hramova, simbol snage i mudrosti. Iz Egipta je ušla u asirsku, feničku, grčku i rimsku umjetnost i mitologiju. Plinije je naziva začaranon tišinon, a u baroku je postala ukras na mobilji.

Velika svinga u Gizehu (neutvrđena porikla - teorije su od Atlantide do Egipatskega Carstva iz 2500. godine pr. Kr.) u Donjemu Egiptu, blizu trijade velikih piramida, mater je svih svingi. Judi su je bili zaboravili, a pustinjski je vitar zatrpa.

Tek posli ijadu godin Tutmozis IV., vladar 18. dinastije, u snu je dobija direktivu da je mora iskopat. Otada je svinga postala popularni simbol ka čuvarica hramova i grobova.

U legendarnoj Tebi (egipatski No Amon) u Gornjemen Egiptu u doba Nove države (od 1650. do 1085. p. n. e.) izgrađen je veliki sklop hramova. Od Velikega hrama u Luksoru (faraon Ramzes II.) pa do Amonovega hrama u Karnaku trasiran je Veliki put - aleja svingi.

Obostrano je postavjen dugi niz od priko 400 metri i ijadu svingi. Kad je Dioklecijan gradija Palaču, iz srušene Tebe brodiman su dovezene svinge, pa su četri stavjene da čuvadu Carev mauzolej.

Vikoviman su skupa vridno radile svoj posal, ali vrime čini svoje, pa tri nisu izdržale gnjev i kulturu pridošlica sa sjevera. Tako je naša Svinga ostala brez prijatejic i sad nima s kin popričat na egipatski, pa muči. Virno ka pas služila je gospodariman, prvo Tutmozisu, potla Ramzesu (koji je na njezinu ploču hijeroglifiman upisa palestinske gradove koje je osvojija), na kraju i Dioklesu.

U nas se sve uvik smišno poklopi, pa je tako naša Svinga eto prije tri i po ijade godin ležala isprid hrama u Luksoru, a danas je jopet kraj Luksora. Jedino šta smo s vrimenon napredovali, pa je božanski hram danas kafana.

Grčka mitologija pritvorila je svingu u simbol demona smrti (grčki naziv sfinks - daviteljica), neman sa krilatin lavjin tilon, ćer Tifona i zmijolike nimfe Ehidne, ka mater brojni’ čudovišta. Po legendi je na stini isprid Tebe mučila jude zagonetkan i davila one koji bi falili.

I arapski pisci svingu zovedu bogon užasa, o kojomen se ne smi govorit ništa loše. Jema bit da su Egipćani svima utirali veliki straj u kosti, kad su se svi drugi narodi nje toliko plašili.

Evo i u Split su se legende izmišale, pa su je naši stari krivo nazivali Gorgonon, imenon jednega drugega grčkega mitološkega bića. Prava Gorgona bila je jedna od tri ćeri Forkisove, živila je u oceanu, jemala nakaznu glavu su dva jaka očnjaka i isplaženi jezik, zanamisto kose resle su jon na glavu zmije, a oni ko bi je pogleda odma’ se pritvara u stinu.

Junak Perzej jon je na privaru o’kida glavu, iz njezine krvi rodija se krilati konj Pegaz, a nosila se ka slika na štitoviman junaka (Ahilej) da bi se strašilo dušmane.... Tako je naša bidna Svinga, iako poštenega roda i egipaskega porikla, neopravdano dobila karakteristiku zločeste grčke davitejice.

Stari su je se judi bojali, žene su okrićale glavu da je ne vididu: - ženo moja, ako te pogleda u oči, gotova si, dogodit će ti se koja nenadinja.

Svinga, velika enigma, čuvarica tajni, čuvarica Splita. Koju nan to tajnu još sakrije? Meni je baš sumnjiva ona tećica koju drži šapaman već 35 vikova! Čuva li ona to jubomorno svoju spizu koja jon daje ovako dugi život, oli koju mapu do Carevega blaga? Je li u njoj sakrivena tajna genetike odvajanja čovika o’ beštije?

Možda su neki bivši znalci neuspješno eksperimentirali, koja je to genetika radila i spojila čovika i lava, sve one puste mišane beštije, koji su se to DNK izmišali?

Danas lino i bezopasno leži šoto volta Peristila i misli svoje. Ponosna i okamenjena, sad je u invalidsku pensiju, odmara se slomivene kičme. Govoridu da je jedan put grom tako opalija u kampanel da je zvono (oli kus stine) odletilo u arju i puf-palo na Svingu dok je spavala.

- ritka inspiracija umjetnicima - zelena sfinga - ulje na platnu spliskog autora Ivice Šegvića - Nogala

Edo Šegvić, Naš dil Mediterana

(nastavja se u petak)