Gašenje Trgovačkog suda u Šibeniku - interesi,…

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

ŠIBENIK - Vijest da Vlada šalje u saborsku proceduru prijedlog kojim se ukida šest sudova, među kojima i Trgovački sud u Šibeniku, koji bi se trebao pripojiti Zadru samo je jedna od odluka Vlade RH koje će doprinijeti daljnjoj stagnaciji Šibenika. Piše: Pamela Bartulović

Grad Šibenik upravno je i administrativno središte županije i nositelj razvoja ovog područja, ali i grad u kojemu svakodnevno dolazi do gašenja državnih službi i javnih ustanova. Početkom godine ugašen je Komercijalni gotovinski centar Podružnice Fine i sjedište Hrvatske pošte, i to u godini u kojoj upravo Šibenik bilježi značajan porast turističkih noćenja, a službe koje bi trebale biti u funkciji turizma se gase.

Trgovački sud u Šibeniku ustanovljen je odlukom Sabora u rujnu 1997., a s radom je započeo 29. srpnja 2002. Osam godina poslije, Vlada predlaže njegovo ukidanje unatoč iznimno dobrim rezultatima, pa i proširenju parnične nadležnosti trgovačkih sudova. Očekuje se velik priljev novih predmeta, a cilj Trgovačkog suda u Šibeniku je i proširiti nadležnost na plovidbene sporove, budući da je grad Šibenik jedan od glavnih centara pomorskoga gospodarstva u Hrvatskoj.

Od 29. srpnja 2010., kada je na 71. sjednici Vlade RH  prijedlog upućen u saborsku proceduru pa sve do danas TS u Šibeniku nema nikakvih informacija o njegovom budućem statusu. Znakovito je i da  prema projektu racionalizacije mreže sudova koji je i dalje dostupan na stranicama Ministarstva pravosuđa  Trgovački sud u Šibeniku nije određen za ukidanje.

Postavlja se pitanje kome je u interesu da se Trgovački sud u Šibeniku ugasi kada slovi kao jedan od najažurnijih u državi? Kako je s radom počeo 29. srpnja 2002. smješten je u novoadaptiranim prostorijama Palače pravde u Šibeniku te isključena je potreba za njegovom modernizacijom. To dakle nije i ne može biti izlika za njegovo gašenje.

Danas su u njemu zaposlena tri suca, iako je rješenjem Ministarstva pravosuđa određeno da TS u Šibeniku ima 4 suca, 17 službenika, 1 sudskisavjetnik i 2 sudačka vježbenika. Svi oni žive u Šibeniku pa je zaista upitno kolika bi bila isplativost njihovog svakodnevnog putovanja na posao u Zadar koji je udaljen oko 80 km od Šibenika.

Unatoč broju od tri suca, umjesto četiri koliko ih je odobrilo Ministarstvo pravosuđa, TS je od početka rada pa do 30. lipnja 2010. zaprimio veći broj spisa nego što su, po okvirnim mjerilima, trebali riješiti suci koji su tamo zaposleni.

Zaprimljeno je ukupno 45.678 predmeta od kojih je riješeno ukupno 45.465. Brojka od svega 213 neriješenih predmeta svrstava TS u Šibeniku u red najažurnijih sudova u RH. Dakle, iz navedenog proizlazi da je TS u Šibeniku postigao glavni cilj reforme pravosuđa, a to je učinkovito smanjivanje broja neriješenih sudskih postupaka i znatno kraće trajanje istih. Sve te činjenice opravdavaju razloge za njegovo daljnje postojanje pa se postavlja pitanje da li je njegovo ukidanje neka vrsta «kazne» za toliku ažurnost.
Iz navedenog broja riješenih predmeta proizlazi činjenica da je taj sud u velikoj mjeri neovisan od utjecaja politike.

Ima li politika prste u njegovu ukidanju? Ima li ukidanje Trgovačkog suda u Šibeniku veze s činjenicom da u Šibeniku vlada koalicija koja nije na vlasti u državi? Ima li to veze s nekim odlukama Trgovačkog suda u Šibeniku zbog kojih su čelnici šibenskog HDZ-a predlagali i zahtijevali da u Sud uđe DORH i policija?

U proteklih 20 godina neovisne hrvatske države, HDZ u Šibeniku nije bio na vlasti samo četiri godine. Dakle, 16 su godina su vodili grad po svojem nahođenju, sposobnostima i znanjima. Rezultate svi bolno osjećamo.

Hoće li gašenje TS-a u Šibeniku biti još jedna u nizu političkih odluka da bi se stvorila središta moći kojima se može jednostavno upravljati i zavlačiti sa sporovima godinama saznat ćemo uskoro. Ako se, u konačnici, takav crni scenarij i ostvari onda će ona poznata hrvatska uzrečica koju dužnik kaže vjerovniku biti još učestalija. Za one koji možda ne znaju uzrečicu, ista glasi «tuži me». Ukidanjem sudova kao što su TS u Šibeniku uzrečica će postati dio hrvatskog folklora jer će samo oni najnadobudniji imati volje zaista podnositi tužbe protiv onih koji im duguju.

Upravo na ovakvim sudovima leži odgovornost da u što kraćem vremenskom roku donesu što kvalitetnije odluke koje idu u prilog gospodarstva Hrvatske. Gašenjem takvih sudova znatno će se usporiti sudski procesi u kojima će biti «zaleđeno» na desetke milijardi kuna. Interes politike, odvjetničkog ili javnobilježničkog lobija u većim centrima moći ili samo još jedna u nizu loših odluka u reformi pravosuđa u Hrvatskoj? Možda čak i «potreba» da se spriječe ažurni sudovi u svojoj ažurnosti kojom dokazuju da pravda ipak ne mora, po defaultu, biti spora i nedostižna? Na vladajućima je da donesu odluke a oštećeni će biti, s nadom da ipak do toga neće doći, žrtve njihovih odluka.

Autor: Pamela Bartulović

Izvor: SEEbiz