Stara je rvaska navada gradit kampanel povišje ulaza u crkvu (na početku je to bila preslica sa zvoniman). Tako je i Kampanel Svetega Duje centriran jušto povišje ulaza u Mauzolej koji je pritvoren (danas bismo rekli - promjena namjene) u kršćansku katedralu. Vertikala Kampanela ka duhovna os mista koje postaje - Grad.
Ova postava Kampanela na Peristilu osin prostornega jema i matematički i simbolički smisal, budući da na sjecištu carda i decumanusa , nastaje i treća vertikalna os ; duhovna vertikala potvrđuje Peristil ka ishodište.
Poklapanje materjalne i duhovne simbolike odraz je svog vrimena. Dok dvije rimske osi slave vladara i širenje zemaljskog carstva, dotle kršćanska vertikala slavi Boga, pokazuje spas u nebu. To jedinstvo horizontale Palače i vertikale Kampanela postalo je spliski zaštitni znak, prihvaćen ka sridnjovikovni i ka današnji grb grada!
Grb simbol, koji uči kako triba spajat prošlo i današnje, poruka je o skladu i suživotu! Koliko je značenje vertikale naši' kampaneli unutar jakih gradski' bedemi, more se vidit u Adelovoj pismi (Luka Botić: Bijedna Mara - Historička pripoviest iz narodnog života u Dalmaciji u drugoj polovici šesnaestog vieka).
Stranom jaši Adel momče mlado,
A jednako baca oko Spljetu,
Pa zapjeva sjetno neveselo:
″Spljetu gradu, teško uzdisanje,
Tko te spljeo, divno li te spljeo!
Što te kiti more i brodovi.
To te kiti tvoje župno polje,
A brane te čelik-bedemovi,
O kojijem Turci taman ginu
Da bi mu se u te udomili
I savili pitomo gnijezdo.
Odžalit bih sve na sv'jetu mogo
Što god imam, vatra da popali
I da voda raznese u more,
Tek da mi je proroka usnuti:
Hoće Turci za života moga
Sa spljetskoga ponosnog zvonika
Mujezime stambolske slušati!
Divna l' tada za Turčina pl'jena....
Šćeta šta se ne zna ime autora koji je genijalno osmislija konstruktivni i oblikovni spoj Kampanela i Peristila, neponovjivo sjedinija kasnu antiku sa srednjin vikon! Kampanel i Mauzolej (građen krajen 3. vika) činidu savršenu cjelinu, iako i’ dili višje od ijadutrista godin!
Kampanel Svetega Duje gradija se od 13. do 16 vika u romaničko-gotičom stilu na 5 podov (P+4) pravokutnega tlocrta i sa renesansnon šeston etažon ka šesterokuton, navrj sa plitkin špicon.
Kako ga je 1817. uzdrma udarac groma, sam car Franjo I. je naredija njegov popravak, pa ga je 1822. arhitekt Vicko Andrić započeja popravjat. Stavili su novi gromobran, a zvona su spušćena u donje katove. Bilo je to zaludu, jerbo je već 1855. pritila opasnost rušenja pa je Kampanel potpuno rekonstruiran 1882. do 1908.
Obnovjen je prema nacrtiman bečkega inžinjera Alojza Hausera, a gradija ga je domaći graditelj Andrija Perišić (isti poduzetnik koji je rekonstruira Općinsku vijećnicu na Pjacu). Oba su umrla, a da nisu dočekala završetak radova i skidanje glomazne drvene armadure-skele, koja ga je okruživala punih 26 godin.
Sve je to rađeno pod budnin okon nadzora, don Frane Bulića. Uspravan i elegantan, još uvik je najvišji kampanel na Jadranu (od tleja Peristila do vrja križa jema jušto 59 metri i 60 centimetri!). Sami križ jema 263 centimetra!
I danas ponosno prkosi gravitaciji i vrimenu, svidoči o vrhunskoj vještini graditelja. Triba se digod popet do vrja Kampanela i pogledat te fine klesane čipke, preciznost rada, jednolike fuge. Taljanci mogu samo sa zavišću gledat njegovu potentnost, njima se eno svaki drugi kampanel nakrivija. Ali oni znadu šta je marketing, pa od lošega rada napravidu sviski mirakul i još kupidu pineze na nj!
A svašta je u životu proša naš Kampanel. Služija je Crkvi i narodu, ali su ga koristili i za manje svete stvari, a ni politika mu ni mrska.
- Nakon završetka velikih restauratorkih radova i rušenja oko Katedrale, 1886. na Dan svetega Duje prvi je put održan panegirik, “slovo o svecu” na rvaskon jeziku.
- Na njemu je 1919. američka pomorska komanda montirala stanicu za signalizaciju sa svojin brodoviman u Poljudu.
- 1920. na nj su obisili crnu bandiru ka znak tuge i solidarnosti Splita sa Istron zbog poraza u Svetoj Margeriti.
- 1923. Kampanel je urešen ka “čarobni stup modreg, bijelog i crvenog svijetla” u znak dočeka Njezinega Veličanstva krajice Marije i matere jon rumunjske krajice i grčke princeze Irene.
- 20. aprila 1941. u Sv. Duji održan je svečani Te Deum u čast rođendana gospodina Hitlera.
- Prvega maja 1942. navrj Kampanela Svetega Duje prkosno je zavijorila crjena bandira, ka bunt naroda protiv taljanskega okupatora. Govoridu da su je obisili devetnajstogodišnji Miloš Petrić (brat profešura Pere Petrića) sa Petrića kruga na Lušcu i skojevka Vinka Kliškić, skupa sa Mirkon Dvornikon i Frankon Gospodnetić.
- U šesti misec 1944. ingleški i amerikanski bombarderi ga nisu uspili sorit teškin, kadenan vezanin bombaman, sveti Duje je učinija dribling Kampanelon pa su ga falili, a u lagum je otišla kuća Aglić na Peristil.
Kampanel svetega Duje i danas je neosporno jedan o’ ponosni spliski simbola. Još samo da ga je malo pametnije osvitlit, pa da i noću jema mota. Ovako je falivena osnovna dizajnerska koncepcija rasvjete, jerbo Kampanel ni luster, rasvitno tilo, pa da on svitli.
Vajalo bi koga poslat da učine đitu do Komiže, pa da vidi kako noću lipo figuradu kampanel i crkva svetega Mikule na Musteru
.jpg)
- virtualna igra kompjuterskih niti plete Kampanel i Katedralu (mišen ispleja E. Š.)
Edo Šegvić, Naš dil Mediterana
(nastavja se u petak)
puta
| N | P | U | S | Č | P | S |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||