DALMATINCI POD STRESOM-  Splićani su najdeblji, Korčulane…

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

Unatoč uvriježenome mišljenju kako se Dalmatinci, i to posebno oni na otocima, zdravo hrane i općenito zdravo žive, zbog čega im je i zdravlje vrlo dobro, znanstveni projekt “10.001 Dalmatinac” pokazao je da to i nije posve točno.

Istraživanje koje je obuhvatilo više od 5000 ispitanika na Korčuli, Visu, Rabu, Mljetu, Lastovu i Susku, te u gradu Splitu, potvrdilo je kako prosječni stanovnik i stanovnica Dalmacije imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a u visokom postotku i povišeni krvni tlak, pri čemu su ti problemi čak i izraženiji među otočanima, nego među osobama koje žive na kopnu.

Konkretno, u Splitu je povišeni krvni tlak sistematskim pregledima u okviru projekta “10.001 Dalmatinac” otkriven kod 25,9 posto muškaraca i 24,8 posto žena, dok na Korčuli visoki tlak ima 32,4 posto muškog i 27,9 posto ženskog stanovništva, a na Visu 27,2 posto muškaraca i 30,2 posto žena.

Ispitivanja su, nadalje, pokazala kako su stanovnici Splita viši od otočana - prosječna visina muškaraca u Splitu je 1,80 metara, a žena 1,66, dok su Korčulani visoki 1,77, a Korčulanke 1,64 metara. Stanovnici Visa najniži su - muškarci su prosječno visoki 1,76, a žene 1,62 metra.

Što se tiče kilograma - prosječni je Splićanin težak 91,5, a Splićanka 72,4 kilograma; na Korčuli je prosječna težina muškarca 89,6, a žene 73,3 kilograma, dok je na Visu stanje sljedeće - prosječni muškarac ondje teži 85,3, a žena 71,1 kilogram.

- Vjerojatni uzrok toga što otočani u odnosu na opću populaciju Hrvatske imaju više problema s pretilošću i krvnim tlakom jest starija dobna struktura otočne populacije, koja pogoduje povećanoj učestalosti kroničnih bolesti. O tome je dr. sc. Ivana Kolčić sa suradnicima napisala znanstveni rad koji je lani objavljen u časopisu “Collegium Antropologicum”.

Istraživanje je pokazalo i kako je među otočanima, posebice muškarcima, učestaliji povišeni krvni tlak, za koji ispitanici prije naših pregleda nisu ni znali - komentira dr. sc. Ozren Polašek, koordinator projekta “10.001 Dalmatinac”.

Dr. Polašek objašnjava kako dosadašnjih 5000 ispitanika uključenih u projekt već daje dovoljno informacija za uspoređivanje zdravlja otočana sa zdravljem ljudi koji žive na kopnu.

Podsjeća i kako je glavni cilj ovog projekta, čiji je voditelj prof. dr. sc. Igor Rudan, istraživanje genetičke podloge kroničnih bolesti ljudi.

Prvo otkriće koje je javnosti predstavljeno 2008. godine bilo je to da gen SLC2A9 regulira razinu mokraćne kiseline u krvi, zbog čega uzrokuje i čestu upalnu bolest zglobova - giht, koji je oko tri puta češći kod stanovnika naših otoka nego u drugim svjetskim populacijama.

Prema podacima koje nam je dao dr. Polašek, na Visu čak 9,6 posto muškaraca i 4,2 posto žena pati od gihta, na Korčuli 8,4 posto muškog i 2,7 posto ženskog stanovništva, dok je u Splitu postotak višestruko manji - giht ondje ima 4,1 posto muškaraca i 1 posto žena.

Međutim, još uvijek nije sasvim jasno zašto je giht na otocima tako čest, među stanovništvom se može čuti više teorija, ali ni jedna još nije znanstveno dokazana. “10.001” Dalmatinac, dodaje dr. Polašek, ispitivao je i postotak pušača među stanovništvom, a rezultati pokazuju kako je najviše pušača zabilježeno na Visu (31,4 posto muškaraca i 26,1 posto žena), slijedi Split (22,8 posto muških i 24,1 posto ženskih stanovnika) te Korčula (18,8 posto muškaraca i 24,2 posto žena).

- Svi ovi podaci govore u prilog potrebi veće osobne brige za vlastito zdravlje. Naime, vrijeme u kojem smo zdravlje (gotovo) potpuno prepuštali liječnicima koji su se brinuli za nas je prošlo. Najveći doprinos vlastitom zdravlju više ne možemo očekivati od liječnika i primjene medicinske tehnologije, nego od poboljšanja osobne brige za zdravlje.

To se najprije odnosi na prikladno zdravstveno ponašanje, poput kontrole prehrambenih navika, primjerene razine tjelesne aktivnosti ali i uklanjanja najvažnijih štetnih čimbenika okoliša poput pušenja i izloženosti drugim poznatim štetnim tvarima.

Sastavni dio brige o vlastitom zdravlju uključuje i važnost provedbe redovitih preventivnih pregleda, koji imaju svrhu sprečavanja ili ranog otkrivanja bolesti, u stadijima u kojima je te bolesti lagano kontrolirati ili u potpunosti izliječiti - poručuje dr. Polašek.

Divna Zenić

Projekt ide dalje

Znanstveni projekt ‘10.001 Dalmatinac’, koji je i dalje jedan od znanstveno najproduktivnijih istraživačkih projekata koji se provode u Hrvatskoj, nastavlja se. Dr. Polašek navodi kako je projekt u fazi aktivnog širenja i uključivanja novih istraživačkih skupina.

Glavno područje istraživanja, podsjeća, jest genetička podloga kroničnih bolesti, a znanstvenici se u konačnici nadaju da će rezultati doprinijeti spoznajama i razvoju mjera za ranije otkrivanje i liječenje kroničnih bolesti.

- U sklopu projekta planiramo skoru provedbu dodatnih terenskih istraživanja, vjerojatno ponovo na otoku Korčuli, gdje smo zabilježili vrlo veliku učestalost povišene razine masnoća u krvi, koja nas je zbunjivala.

Ispostavilo se da populacija otoka Korčule uistinu ima povećanu razinu ‘lošeg’ kolesterola (LDL), ali da istodobno ima i neobično visoku razinu ‘dobrog’ (HDL) kolesterola. Iz ovog primjera vidljivo je da je potrebno nastaviti istraživanja na otocima kako bismo bolje shvatili načine na koje možemo utjecati na zdravlje - zaključuje dr. Polašek.

Slobodna Dalmacija