Biljoteka: Podbjel za sipljivo kljuse

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

Piše: Iris Devetak-Stipić

Astma se sad rijetko naziva sipnja. Sipljivost kao pojam je ostala samo na metafori sipljivo kljuse kojim je takvo kljuse otpisano za upotrebu.

Astmaticari su sve brojnija populacija ljudi kojima nije potrebna cigareta da bi imali problema s disanjem. Uglavnom je bolest urbanih sredina čija toksičnost kači sve uzraste i sve tipove astme: od alergijske do bronhijalne. Preporučiti život u četinarskoj šumi značilo bi izmaći tlo ispod nogu svim astmatičarima koji žive na kancerogenom asfaltu. I dok se sipljivom kljusetu oduzima upotrebna dozvola astmaticari se oboružavaju svojim pumpicama i odlaze u nove radne pobjede. Koliko ih te pobjede staju samo oni znaju jer kemija iz pumpice opterećuje jetru, slabost jetre se manifestira neefikasnijim deponiranjem toksina iz organizma, toksini truju ostale organe i funkcije i tako redom.

Što manje korištenje pumpice omogućit će podbjel ili službeno Tussilago farfara L., biljka koje ima na svakom koraku gdje ima imalo upornije vlage. Ne treba trčati za berbom cvijeta koji vrlo brzo prolazi. Dovoljno je koristiti za čaj osušeni list podbjela.

Podbjel je ljekovita biljka isključivo namijenjena organima za disanje. I nije isključivo vezana za astmu nego i za sve ostale slabosti ili bolesti pluća, ali za astmatičare je biljka br. 1. Smanjuje učestalost astmatičnih napada, ako do njih i dođe oni su kraći i blaži, a sve to smanjuje upotrebu pumpice i štiti njegovo sveukupno zdravlje. Da bi se podbjel našao na esencijalnoj listi lijekova prvo bi trebalo prozrijeti brojne farmaceutske kompanije koje nude sve samo ne ovu jednostavnu i prostu biljku.

Ne djeluje im valjda ekskluzivno, a pojam ekskluzivnosti čudo klizi u nepoznato. Što nepoznatiji nazivi na kutijici lijekova to ekskluzivnije zvuci. S ekskluzivitetom koji se prodaje u našim ljekarnama putem uvoznih lobija se otišlo tako daleko da farmaceutsko osoblje koje je studiralo da bi stajalo iza svoje ponude ne zna ni šta prodaje osim da je američki, kanadski, njemački, francuski itd proizvod.

Jedna gospođa u prelazu i u želji da ostane mlada je na preporuku svog specijaliste uzela u apoteci biljnu tinkturu od koje se nije podmladila ali se dobro osula. Kad je reklamirala svoj ružni osip u apoteci rečeno joj je da je to američka biljka u američkom proizvodu. Gospođa je bila uporna da sazna šta je konzumirala i tada, još živi, prof. Devetak ustanovljava da se radi o biljci koju su američki indijanci koristili protiv stjenica!

Pouka iz ove basne sa ljekovitim biljem je da se korisnici ekskluziviteta radije trebaju hvatati dobrih poznatih stvari a astmatičari podbjela.